Sve do kraja dvodnevnog samita su se lideri trudili da postignu konkretne rezultate, ali je sastanak bio u senci političkih turbulencija u Grčkoj i zabrinutosti za Italiju, koja je prihvatila da MMF vrši nadzor nad sprovođenjem reformi u toj zemlji, što je veoma neobičan gest prema jednoj od vodećih svetskih privreda, prenela je agencija AP.
Predsednik Evropske komisije, Žoze Manuel Barozo, izjavio je da je važno da resursi kojima raspolaže MMF budu povećani, ali je konkretna odluka o tome odložena do februara sledeće godine.
Odsustvo konkretnih rezultata samita G20 je razočaralo tržišta, pa je došlo do pada vrednosti akcija, obveznica i evra, a troškovi zaduživanja Italije su ponovo porasli na novi rekord.
Barozo je naveo da bi veći resursi MMF-a bili na raspolaganju zemljama širom sveta, a ne samo evrozoni, što upućuje na to da Evropa nije imala puno uspeha u dobijanju pomoći od svojih svetskih partnera za borbu protiv dužničke krize.
Nemačka kancelarka Angela Merkel je dodala da dosad nijedna zemlja izvan zone evra nije obećala da će finansijski pomoći fondu za spas prezaduženih članica tog bloka.
U zaključnom saopštenju G20 sa samita u Kanu se navodi da bi MMF u naredna tri meseca trebalo da radi na uspostavljanju specijalnog fonda koji bi bio namenjen za članice evrozone.
Tako zemlje poput SAD, koje smatraju da bi Evropa sama trebalo da finansira sopstveni izlazak iz finansijskih problema, ne bi morale da daju sredstva za taj fond, dok bi to mogle da urade zemlje kao što su Rusija i Brazil, koje su izrazile zanimanje da pomognu evrozoni.
Pored toga, u saopštenju se navodi da bi MMF trebalo da razmotri načine da emituje više specijalnih prava vučenja (SDR), obračunske jedinice fonda koja može da se zameni za gotovinu sa centralnim bankama širom sveta.