Kada je pre deset godina u Nemačkoj u upotrebu ušla zajednička evropska valuta, evro, vodeći bankari predviđali su da će za jednu do dve godine biti zamenjene sve zalihe stare valute – nemačke marke.
Uoči desetog rođendana, evra koji je kao sredstvo gotovinskog plaćanja ušao 1. januara 2002. godine, nemačka centralna banka saopštila je da je nezamenjeno još 13 milijardi maraka.
Stare marke mogu, bez vremenskog ograničenja, da se zamene u svim filijalama nemačke centralne banke. U proseku i dalje svaka od 47 filijala Bundesbanke zameni dnevno oko 10.000 maraka.
Nemci su se uveliko navikli na novu valutu, ankete pokazuju da samo još građani stariji od 65 godina cene u evrima i dalje često preračunavaju u marke. Generacije mlađe od 30 godina marke se uopšte ne sećaju ili je se sećaju samo još kao novca u kojem su im roditelji davali džeparac.
Finansijska kriza koja traje već skoro dve godine ostavila je traga na poverenje građana u evro. Najnovija ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da svaki treći građanin Nemačke ima samo još malo ili nimalo poverenja u evro. Čak 85 odsto Nemaca i posle 10 godina od uvođenja nove valute veruje da je zbog nje sve poskupelo.
Međutim podaci objavljeni ove sedmice pokazuju da su u zabludi. Prosečna godišnja inflacija je u Nemačkoj u 53 godina postojanja marke iznosila 2,6 odsto. Prosečna godišnja inflacija od uvođenja evra je samo 1,6 odsto.
Nemački ministar finansija Volfgang Šojble je povodom jubileja evra istakao, kao i luksemburški premijer i šef evro-grupe Žan-Klod Junker, da sadašnja kriza nikako nije kriza evra, već finansijska kriza.
“Evro je stabilna valuta, uvek je bio stabilan u proteklih deset godina, a stabilnost cena bila je veća nego u vreme nemačke marke. Vrednost evra u odnosu na druge valute je stalno rasla. Mi imamo dužničku krizu u pojedinim zemljama evro-zone, i zbog isprepletanosti finansijskih tržišta u naše vreme postoji opasnost zaraze koja izaziva zabrinutost. Te zemlje moraju da uklone uzroke krize”, rekao je Šojble, kojeg i nemački i inostrani mediji često opisuju kao najstrastvenijeg Evropljanina nemačke politike.
U opticaju se danas nalazi 880 milijardi evra, oko 857 milijardi su papirne novčanice, 23 milijarde kovani novac. Skoro 30 odsto od ukupne količine kovanog novca su nemački nacionalni novčići, po oko 16 odsto španski i francuski i 13 odsto italijanski. Najmanje je u opticaju slovenačkih, malteških i estlandskih novčića evra, kao i onih izdatih u Sanmarinu (0,01 odsto), Monaku (0,006) i Vatikanu (0,004).
Iako u Nemačkoj i dalje mnogo građana smatra da uvođenje evra nije bila dobra ideja i onih, uglavnom starijih, koji misle da bi trebalo vratiti marku, nemački bankari su najvećim delom uvereni da će poverenje u evro biti vraćeno, a nemačka privreda upozorava da bi povratak na marku bio katastrofa, te da je Nemačka uveliko profitirala od evra.
Istraživanja koje je nedavno sprovela nemačka Kreditna banka za obnovu (KfW) pokazalo je da je zahvaljujući tome što koristi evro, Nemačka samo u protekle dve godine svoje blagostanje uvećala za 50 do 60 milijardi evra.
Vraćanje na staru valutu, nemačku marku, ruiniralo bi nemačku privredu, a spašavanje evra ne isplati se samo Nemačkoj već i svakoj drugoj zemlji članici evro-zone, ukazano je u istraživanju. U istraživanju se navodi i da je daleko jeftinije, kako za Nemačku tako za evro zonu kao celinu, da nastave mere spašavanja evra i pomoći zemljama u krizi, nego što bi bio raspad monetarne unije i povratak na staru valutu.
Iako deseti rođendan evra ne dolazi u preterano veselom trenutku, oko 330 miliona građana u 17 zemalja evro-zone će za jubilej ipak dobiti svojevrstan poklon. Evropska centralna banka odobrila je izdavanje jubilarnog kovanog novca od dva evra sa istim motivima za sve zemlje – razlikuje se samo ime zemlje na poleđini.
To je treći jubilarni novčić u desetogodišnjoj istoriji evra – 2007. izdat je prvi povodom 50. godišnjice Rimskih ugovora i 2009. drugi povodom 10. godišnjice monetarne unije.