Niko iz grupe nije priveden, ali im zabranjeno da napuste zemlju. U Ministarstvu spoljnih poslova Srbije navode da je srpska ambasada u Egiptu u stalnom kontaktu s tim našim građanima, i da je spremna da im pruži konzularnu pomoć, ako oni zatraže.
Sjedinjene Države, čijih 19 državljana je u grupi osumnjičenih, izrazile su “duboku zabrinutost” zbog vesti o mogućem suđenju.
Kako je sve počelo
Egipatska vojska je daleko najveći primalac američke pomoći sa 1,3 milijade dolara godišnje – što je mnogo više od 65 miliona dolara, koliko se izdvaja za “podršku demokratiji”.
Bilo je popodne 29. decembra, kada je u kairsku “filijalu” Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), uticajne organizacije koju je osnovala američka vlada, upalo desetak ljudi u uniformama s “kalašnjikovima”.
Direktorka Džuli Hjuz upozorila ih je da je američka državljanka, ali uzalud: pretresli su sve u kancelariji, uzeli novac iz kase i opremu za komunikaciju preko “Skajpa”. Posle šest sati, policajci su pitali Džuli ima li velike kutije, da mogu sve to lakše da ponesu.
Toga dana, pred kraj prošle godine, deset organizacija civilnog društva u Egiptu – uključujući i “najzvučnije”, američke, poput Međunarodnog republikanskog instituta (IRI), “Fridom hausa” i pomenutog NDI – bilo je pod udarom vlasti. Više predstavnika nevladinog sektora, uključujući Hjuzovu i šefa IRI-ja za Egipat Sema Lahuda, inače sina ministra za saobraćaj SAD, još tada je dobilo zabranu napuštanja zemlje.
Vladajući Vrhovni savet oružanih snaga “udario” je na “strani faktor”, smatrajući ga odgovornim za talas nemira u zemlji, koji se, godinu dana od obaranja Hosnija Mubaraka, ne stišava. Tu bitku, u ime generala, predvodi ministarka za međunarodnu saradnju Fajza Abul-Naga, nekadašnja šefica diplomatije, provereni borac protiv nekontrolisanog finansiranja nevladinog sektora iz inostranstva. To je uvek bilo osetljivo pitanje za Egipat.
U Mubarakovo doba, svaka nevladina organizacija (NVO) koja je primala novac iz inostranstva morala je da se registruje u Ministarstvu za socijalnu solidarnost. Ispočetka su američke NVO tražile dozvolu od Egipta, ali je Kongres 2004. izglasao da za finansijska pomoć SAD ne treba više tražiti odobrenje. Tako je “Ju-Es ejd” (američka agencija za međunarodni razvoj) od 2005. počela da direktno da deli “grantove” NVO-ima, registrovanim ili neregistrovanim kod egipatskih vlasti. To je tada izazvalo oštru reakciju gospođe Abul-Nage.
Posle pada Mubaraka, Amerikanci su opet počeli da šalju novac po svom nahođenju. Tokom prošle godine, međutim, protesti u Egiptu su se ponovo razbuktali: nevladine organizacije, mnoge od njih finansijski pomagane “sa strane”, zatražile su da generali odmah odu sa vlasti. I generali su uzvratili