Dodik strpljivo čeka raspad BiH

8
1

“Republika Srpska je jedina samoodrživa na prostoru BiH. Ništa u BiH nije  samoodrživo osim RS i ona je problem zato što može da opstane”, rekao je  Dodik na konferenciji “Položaj i perspektive srpskog naroda u zemljama regiona” održanoj u Ministarstvu dijaspore Srbije.

Dodikov govor su aplauzom pozdravili premijer Srbije Mirko Cvetković i ministar vera i dijaspore Srđan Srećković.

Dodik je naveo da RS pomažu dobri odnosi i specijalne veze sa Srbijom, ali da RS mora da čini i nešto što je izvan  dogovora i saradnje sa Srbijom i da se sprema za rasprad BiH.

Dodik je dodao da su Srbi u poslednjem ratu u Bosni etnički očišćeni i da su oni najviše stradali u ratu u BiH. Izrazio je uverenje da će to pokazati popis koji je će u BiH biti u martu 2013. godine i koji će “demantovati mnoge stereotipe”.

“U Sarajevu nedostaje 156.000 Srba, po popisu iz 1991. godine, a Srbi u današnjem Sarajevu čine samo 1,2 odsto stanovništva što govore i podaci muslimanskog Helsinškog komiteta u Sarajevu. To je dramatična promena koja je ostala skrajnuta iza velike pompe međunarodnih medija i satanizacije Srba”, rekao je Dodik.

Dodik je naveo da je su tri naroda u BiH u svim istorijskim situacijama bili na različitim stranama, čak i kada su ih pogađali zemljotresi, i da su zajedno obeležavali samo Novu godinu i 1. maj, ali su to međunarodni praznici.

“Robusne aktivnosti međunarodne zajednice nisu napravile državu od BiH, ona je država u pokušaju, jer iznutra nema koheziju. Lepo je slušati neoliberale i čovek kada to sluša, može da bude deo te priče, ali kada se dođe u život, onda se vide dve ili tri podeljene nacionalne zajednice. Možda nije lepo pričati o tome, ali sam namerno izabrao Srbiju da to kažem”, rekao je Dodik.

Dodik je ocenio da je BiH eksperiment međunarodnih birokrata, da “špekulanti iz međunarodne zajednice”  poslednjih 20 godina pokušavaju da blokiraju Republiku Srpsku, i dodao da su sve nadležnosti prenete na BiH “neprijateljske prema RS”.

“RS je nacionalni projekat nas Srba preko Drine i, istorijski gledano, Srba u celini i zato je moramo očuvati”, istakao je  Dodik. Dodao je da se RS drži slova Dejtonskog sporazuma, a ne duha Dejtona koji se često koristi kao “podvala” za prihvatanje apstraktnih evropskih vrednosti. 

“Da li vredi da dajemo svoje nacionalne institucije i nacionalne vrednosti zarad imaginarnu priču o Evropi koja će  nam se možda desiti ili neće”, upitao je Dodik. 

Istakao je i važnost najboljih odnosa sa Srpskom pravoslavnom crkvom i zauzeo se za institucionalizovanu saradnju Srba u regionu.  “Pozivam vas sve u Banjaluku sa novim-starim predsednikom Srbije (Borisom Tadićem) i od Srbije tražimo samo jedno – da bude jača i najbolja, više nam ništa od nje i ne treba”, rekao je Dodik. 

8 COMMENTS

  1. Dodik već duže vreme uz pomoć Srbije radi na odvajanju republike srpske.Meni nije jasno zašto to tolerišemeđunardna zajednica .

  2. E moj Bolesni Dodiku , Znaš da ceš se tdi prije raspast i mnogi drugi tvog mišljenja , nego de se BiH raspast. Ovih 20 godina stallno ražeš pojedinim srbim da ceš ovo da ceš ono , štjo više ne uradiš kad možeš. To što radiš je više od ratnog zlocina i jednog dana ce te tvoj narod osudit za to. Zapamti dok je nas Bosanaca i Hercegovaca nikad i nikad se BiH nece raspast. Zvat ce se i to , Bio nekad neki Dodik koji je imao želju da se BiH raspadne, ali mu se ta želja nikad nije ostvarila.

  3. Slavni philospher Immanuel Kant je pravilno ugotovil, da je notranji občutek ljudmi je najbolj pomemben vidik sreče. Strinjam se s prejšnjimi blogerjev, ki so mi veliko srečnejši v naši stari domovini in da je vse, kar je mogoče, je treba storiti vse za ohranitev vrednosti, ki jih bomo lahko ohranili.Družbeni sistem ni bil popoln, se strinjam, vendar ni nemogoče združiti vrednote naše stare države, s tistimi v EU. Načela solidarnosti, kulturno širino in velikost skupnega trga, ki smo jih imeli bi moral biti zadosten razlog za vse nas, da se borijo za ponovno vzpostavitev našo čudovito državo, v kateri smo bili vsi tako veliko srečnejši in bogatejši. Za začetek bi se lahko prožno skupnost, kot Beneluksa, kar je privedlo do gospodarske unije v okviru EU, kjer so pravice vsakega človeka in naroda v celoti ohranjeno in če politični sistem je demokratična v skladu z načeli EU. Vsi naši ljudje bi se počutili veliko bolje na ta način po vsej nekdanji državi.

  4. Jugoslavija se sasvim sigurno obnavlja, a Davor Domazet Lošo, admiral u mirovini, zna i točan datum – bit će to 28. lipnja 2014., dakle, na Vidovdan. Domazet je to otkrio, među ostalim, na promociji svoje nove knjige “Hrvatski Domovinski rat 1991. – 1995. – strateški pogled”, održanoj u utorak u Pločama.
    Kad smo ga zamolili da pojasni što nam se, zapravo, sprema, Domazet je odgovorio:

    “Načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga i admiral ne odaje svoje izvore.”

    – Dobro, ali možete li za “Slobodnu” makar nešto kazati o tome?

    – Postoji plan da se na taj datum proglasi Jugosfera.

  5. Mislim da je jugonostalgija sve izraženija u svim delovima bivše Jugoslavije. Slažem se da su mogućnosti koje pruža kultura najveće i da su najvidljivije. Obnova bivše domovine će se po mom sudu najpre realizovati preko kulture, ali treba imati u vidu i to da su ekonomske štete od raspada Jugoslavenskog trga bile enormne za sve delove naše divne domovine i da bi obnavljanje zajedničkog trga bilo višestruko korisno za sve delove Jugoslavije. Da se trg nije raspao danas bi imali veći društveni proizvod od Grčke. Naposletku pored zajedničkih kulturnih i ekonomskih vrednosti tu su i hiljade porodičnih i imovinskih veza koje bi u zajedničkoj domovini učinili naš život daleko ugodnijim i solidarnijim nego što je sada. Zato smatram da treamo svi raditi na obnavljanju Jugoslavije.

  6. Zaista želim čestitati uglednom engleskom novinaru, gospodinu Timu Džudi, na inovativnoj ideji za Jugosferu kao novi naslov našeg zajedničkog područja. Fascinirana sam posebice time da je smislio ovaj termin za nas jugoslavene koji sami, zbog ratnih i drugih strahota, nismo bili u stanju da se saberemo i shvatimo da smo neraskidivo vezani prije svega kulturno, jezički, ekonomski a zatitm naravno ljudski i obiteljski. Sličnosti naših naroda daleko nadilaze razlike. To izravno dokazuje da je svaki rat bio nepotreban i zamo smatram da trebamo kao građani i građanke pomoći formiranje fleksibilne Jugosfere kao demokratske zajednice suverenih naroda i država unutar europske unije što bi nam omogućilo da se osjećamo daleko sretnije nego je sada slučaj.

  7. Jedino se postavlja pitanje kako mi jugoslaveni da primjenimo Jugosferu i obnovimo našu domovinu da nam se takva strahota koja je koštala najmanje 1000 milijardi eura ne dogodi ponovo. Pozivan sve jugoslavenske narode da obnovimo našu divnu domovinu kao zuajednicu suverenih država na fleksibilnoj osnovu gde ćemo se svi bolje osjećati nego ovako kako je danas.

  8. Mi smo se Hrvati najljepše u Jugoslaviji osjećali, a bogami i najbolji standard imali. Jedva čekam da se ponovo pokrene ta inicijativa i da svi ponovo budemo u istoj zemlji u kojoj smo toliko toga ljepoga doživjeli. Milsim da ima dosta istine u onome što pišu drugo jugoslaveni i da nam vrijedi ponova rukave zajedno za miriljubivo obnavljanje naše Jugoslavije.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here