Prošle godine rođaci iz inostranstva svojima su pomogli, po podacima Narodne banke Srbije, sa blizu 4,6 milijardi dolara. Doznake u proseku čine od deset do 13 odsto bruto domaćeg proizvoda, a čitava srpska industrija – 17,6 odsto, pišu Večernje novosti.
Istraživanja pokazuju da srpska dijaspora broji između tri i četiri miliona ljudi. Samo u Nemačkoj živi od 500.000 do 600.000 naših ljudi, u Austriji 300.000, Švajcarskoj 200.000, Francuskoj 130.000, a ima ih i u Holandiji, Danskoj, Norveškoj, Švedskoj, rekao je Vukman Krivokuća, pomoćnik ministra vera i dijaspore.
Najobrazovanija dijaspora Srbiju je napustila devedesetih godina prošlog veka. Procenjuje se oko 150.000 školovanih, uglavnom mladih ljudi. I danas diplomci najlakše nalaze posao u „belom“ svetu.
“Naše najobrazovanije ljude druge zemlje nisu primile zato što nas cene i vole, već zato što školovanje jednog stručnjaka u Americi košta između 300.000 i 500.000 dolara”, dodao je Krivokuća.
Kada to pomnožite sa 150.000 ljudi, dobijete sumu koju su te zemlje uštedele. Poslom, ali i privrednim sistemom kasnije su ih vezali. Ti ljudi su stvorili porodice, podigli kredite na 20 i 30 godina. Naši ljudi su popravili njihov natalitet, a to je jedan od razloga depopulacije kod nas. I danas lakše odlaze visokoobrazovani ljudi, ali i određena zanimanja poput vodoinstalatera, električara, mesara, varilaca i, naročito, medicinskog osoblja, rekao je on.