“Usvojićemo važne mere za podsticaj rastu i zapošljavanju”, rekao je predsednik Evropskog saveta Herman Van Rompej otvarajući dvodnevni skup šefova država i vlada dvadesetsedmorice.
On je istakao da su Evropljani “zabrinuti za sadašnjost i uznemireni zbog budućnosti”.
Francuski predsednik Fransoa Oland je dolazeći na samit naglasio da treba doneti vrlo brza rešenja za podršku zemljama koje imaju teškoće na tržištima, iako su učinile značajne napore.
Ove nedelje su Španija i Kipar postali četvrrta i peta zemlja evropske monetarne unije koje traže finansijsku pomoć posle Grčke, Irske i Portugala.
“Italija, Španija, Grčka, Kipar i Portugal su u velikim teškoćama. Ako im ne pomognemo, može biti domino efekta za celu Evropu. Treba da preduzmemo hitne mere”, upozorio je belgijski premijer Elio Di Rupo.
Očekuje se da će se evropski lideri složiti o paketu za podsticaj privrednog rasta za evrozonu, dok Španija i Italija žele da se donesu neke brze mere da bi se smanili njihovi troškovi pozajmica.
Ideja je da se ubedi nemačka kancelarka Angela Merkel, koja je na čelu najjače privrede u evrozoni, da prihvati neko objedinjavanje duga evrozone, što bi moglo da pomogne da se ohrabre skeptični kreditori.
Ona kaže da je to moguće samo ako Brisel dobije više kontrole nad državnim budžetima.
Na samitu u Briselu raspravlja se i o daljoj integraciji evrozone, uključujući i bankarsku uniju.
Dvadesetsedmorica treba da usvoje sporazum o rastu i zapošljavanju kojim se predviđa da se jedan odsto evropskog budžeta, odnosno između 120 i 130 milijardi evra, izdvoji za buduće investicione projekte.
“Taj sporazum će zajedno sa budžetskim sporazumom poslati važan signal o tome da su nam potrebni solidni budžeti, ali takođe kao druga strana medalje i rast i poslovi”, rekla je Angela Merkel.
Leave a Reply