Država je ovu godinu započela sa manjim brojem isplata dečjih i roditeljskih dodataka. Uz to, novac se uopšte ne daje porodicama koje broje više od četvoro dece, pišu Večernje novosti.
Zahvaljujući ovom apsurdu, roditelji koji dobiju peto dete ne mogu da računaju na pomoć iz budžeta.
Prema poslednjim podacima iz Sektora za brigu o porodici, dečji dodatak prima 378.363 mališana, što je za 6.215 dece manje nego pre pola godine, a roditeljski dodatak se isplaćuje majkama 60.619 dečaka i devojčica, što je u odnosu na pola godine ranije, 593 dece manje.
Dečji dodatak je isključivo socijalna mera, a ne mera populacione politike – objašnjava Predrag Petrović, šef odseka u Sektoru za brigu o porodici. – Zato on može da se daje porodicama koje imaju četvoro dece.
Ni roditeljski dodatak ne sleduje onima koji su proširili porodicu izvan granice koju je zacrtala država. Izuzetak je samo ako majka dobije blizance ili trojke na poslednjem porođaju, koji se računa kao četvrti.
Petrović dodaje da se u pisanju Zakona o finansijskoj podršci porodicama sa decom, polazilo od preporuka ”međunarodnih stručnih institucija”.
Stav Svetske zdravstvene organizacije je da su četiri porođaja bezbedna i za majku i za dete, a da je svaki sledeći rizičan. I Srbija se zato rukovodi ovom preporukom i na osnovu toga određuje i cenzuse i broj korisnika – kaže Petrović.
A da se o pomeranju ovih granica za sada uopšte i ne razmišlja, potvrđuju i u Republičkom savetu za prava deteta, iako ne spore da je možda vreme za neku reviziju propisa.
– Ne bi bilo loše uraditi sveobuhvatnu analizu o tome da li bi se novac mogao davati i roditeljima koji imaju više dece, jer je činjenica da nema baš mnogo porodica sa petoro, šestoro i više maloletnika – smatra profesorka Nevenka Žegarac iz Saveta za prava deteta. – A upravo su te mnogočlane porodice i najsiromašnije i pomoć im je najpotrebnija. Ipak, mora se izračunati da li je baš ova vrsta finansijske pomoći najcelishodnija ili je potrebno tražiti druge mehanizme da ne bi bila ”skuplja dara nego mera”.
Žegarac kaže da u Srbiji, u odnosu na veličinu i razvijenost našeg društva, dečji dodatak prima mnogo mališana, ali da upravo to povlači određene posledice, pa su dodaci veoma niski i pitanje je koliko zaista pomažu tim porodicama.
A nove brojke na čekovima će se upisivati tek u aprilu kada će se iznosi uvećati za rast inflacije iz proteklih šest meseci. To, međutim, neće doneti osetnija poboljšanja standarda u ovim porodicama, što dokazuje podatak da su u poslednjih pola godine dečji dodaci porasli za svega 169 dinara.
S druge strane, roditeljski dodaci su povećani za nešto ”ozbiljnije” iznose, ali se zato isplaćuju u 24 rate. Tako se danas, mesečna rata kreće od 5.710 pa do 13.703 dinara u zavisnosti da li se isplaćuje roditeljima za drugo, treće ili četvrto dete po redu.
Samo porodice koje mesečno raspolažu sa manje od 7.730 dinara po svakom članu mogu da zatraže dečji dodatak.
– Da bi porodice sa niskim primanjima ostvarile pravo na dečji dodatak, one moraju da ispune određene uslove – kaže Petrović. – Zakon propisuje ne samo iznose njihovih prihoda već i koliko imaju zemlje, drugih nepokretnosti, u koliko kvadrata žive…
Imam prijatelje koji imaju sedmoro dece. Najstarija punoletna ćerka već ne prima dodatak, a i sledeća će bez njega ostati ovog proleća, kad završi školu. Zašto se barem onda ne “pomeri” to primanje na maloletnu decu? Oni su divni, pametni zdravi, rođeni iz ljubavi i sigurno ne na teret ovom društvu.
Dovoljno bi bilo davati deciji dodatak za troje dece,uz nesto blaze kriterijume.Oni koji bi mogli da izdrzavaju jednu osrednju skolu dece,obicno imaju jedno eventuallno dvoje dece.Mnogi koji su dobro situirani hteli bi 1/2 najvise 3/4 deteta.Na drugoj strani primitivci koji nemaju ni za hleba,o stambenom prostoru i da ne govorimo,fabrikuju decu.Takvo potomstvvo prepustaju ulici deponiji kartoonskim nasejima po mogucstvu sto blize centtru naravno Beograda.Niko nece da zivi u provinciji gde ima more napustenih kuca i zaparlozene zemlje od koje i na kojoj bi se moglo ziveti od svoga rada. Ali tamo nema Knez Mihajlove,crkava,semafora,kontejnera.Takvima davati je beskorisno,od tih para ddeca obicno ne vide nista. Svakaa cast Zoricinnim prijateljiima takvih je vrrlo maalo.
Slazem se sa svim ovde navedenim ali mislim da su vecu stetu u drzavnom budzetu napravili poslodavci koji prijavljuju trudne zene ,naravno sa kojima su u prijateljskim ili familijarnim odnosima na nerealno velike licne dohotke i samim tim do isteka porodiljskog drzava im isplati oko milion dinara. Pitam se gde je tu pravda i zasto u svakom nasem zakonu mora da postoji rupa ! Nazalost podsticaje drzave uvek i najvise iskoristi onaj ko vec dovoljno ima ali mu eto treba jos malo!!!