On je, pred početak stručnog skupa o transplantacijama koji je danas organizovan na Vojnomedicinskoj akademiji, ukazao da je država učinila što je bilo do nje u razvoju transplantacionog programa i da su zdravstvene ustanove edukovale timove za transplantaciju, ali da smo kao narod nedovoljno učinili, jer je još uvek mali broj donora.
“Broj davalaca organa je manje od pet na milion stanovnika. To što smo imali 26 donora do sada od početka godine ne čini nam na čast kao narodu koji se diči čovekoljubljem, empatijom, željom da pomognemo drugima”, naglasio je Ðukić.
On je podsetio da naša zemlja ima 100.000 potencijalnih davalaca organa (100.000 ljudi ima donorske kartice), što je za osmomilionsku Srbiju nedovoljno i naglasio da će transplantacija organa sa živih davalaca možda biti sledeća etapa u razvoju transplantacionog programa.
“Ako donorski program sa kadaveričnih, sa mrtvih davalaca, ne bude mogao da doživi pozitivnu ekspanziju, mislim da ćemo morati da se okrenemo davalaštvu sa živih srodnika”, naglasio je Ðukić.
Koordinator za transplantaciju organa na VMA Ðoko Maksić istakao je da se povećava broj donora, ali da je to još uvek nedovoljno i da se mora raditi na promeni svesti kod ljudi.
“Ljudi moraju da shvate da je osoba koja je moždano mrtva dragocenost ovog društva, da zahvaljujući donaciji može da se spase pet, šest života. Moramo da shvatimo da su veće šanse da budemo primaoci, nego donori organa “, naglasio je Maksić.
On je ukazao da se ne može očekivati pomoć od Evrope, jer i u ostalim evropskim zemljama vlada nestašica organa, tako da svakog dana umre 12 ljudi koji čekaju na transplantaciju i liste čekanja su sve duže.