Sarajlija sa simbolično vezanom omčom oko vrata na sebi nosi transparent na kome piše: Pomozi nam Evropo, ubiše nas političari iz Federacije BiH I Republike Srpske.
U Sarajevu se ispred zgrade Predsedništva BiH, koja je gorela u rušilačkim demonstracijama 7. februara, okupilo tek 30 građana.
Inače Sarajlije traže uspostavljanje kantonalne vlasti bez partijske pripadnosti.
U Sarajevo danas dolazi evropski komesar za proširenje Štefan File koji će tu boraviti i sutra, a za to vreme on će, kako je najavljeo, razgovarati sa najvišim političkim predstavnicima BiH.
File je uoči dolaska političarima poručio da sada nije vreme za svađe, a građanima da je EU dobro čula glasove naroda izraženih u protestima u u Tuzli, Sarajevu…
Ebert: Neizvesna budućnost BiH, moguć i raspad?
Ukoliko u narednom periodu ne budu sprovedene hitne i korenite reforme, Bosna i Hercegovina ući će u potpuno neizvesnu situaciji čiji bi krajnji ishod mogao biti raspad, prognoza je stručnjaka okupljenih oko nemačke Fondacije Fridrih Ebert.
Dokument pod nazivom “Bosna i Hercegovina 2025”, čiji je sadržaj pre dve godine odjeknuo u regionu, predviđa nekoliko scenarija razvoja budućih političkih ekonomksih i bezbednosnih prilika u BiH.
U jednom od tih prognoziranih scenarija su i masovni protesti građana koji su, zbog loše ekonomske politike, korupcionaške vlasti, prema njihovim simulacijama, trebalo da se dogode 2015. godine, podseća zagrebački “Večernji list”, u izdanju za BiH.
U scenariju kojim se bavi Fondacija, između ostalog piše: “Nakon poslednjeg talasa krize 2015. godine, EU je pokazala veliki interes za stabilizaciju poslednjeg problema u regionu. Međunarodna zajednica i same zajednice u BiH videle su mirni razlaz, kao što je postignuto u nekim drugim zemljama, kao jedino moguće rešenje”, navodi se u studiji.
Ukazuje se i na to da su bošnjački političkii predstavnici i većina bošnjačkog naroda bili sve više frustrirani zbog stalnih neuspeha u nastojanjima da se zemlja održi celom i pomirili su se sa činjenicom da se dve od tri etničke zajednice ne mogu identifikovati sa svojom državom BiH”, piše, između ostalog, u studiji.
U tom dokumentu je predviđen dogovor između EU, SAD i Turske da se pokrene postupak disolucije, a rezultat pregovora bila bi konferencija održana 2022. pod nazivom “Dejton 2” koju potpisuju čelnici triju konstitutivnih naroda u BiH uz pomoć EU i NATO.
Nakon toga bi, piše u studiji, bile stvorene tri nove države tako što bi se poštovala granica Republike Srpske i dve grupe županija (kantona), jedna s bošnjackcom i druga sa hrvatskkom većinom.
Srebrenica bi bila proglašena eksteritorijalnim distriktom sa statusom memorijalnog centra. Nova bosanska država zadržala bi pravni kontinuitet prethodne države, uključujući sve diplomatske misije u inostranstvu.
U slučaju takvog razvoja, kako se navodi, međunarodna zajednica bi trebalo da organizuje investicijsku konferenciju za nove države i pokrenuti njihovu ekonomiju.
Kako bi na početku bili sprečeni mogući konflikti između enitčkih zajednica, koje bi tada živele u tri države, bilo bi potrebno vojno angažovanje, prognoza je eksperata okupljenih u Fondaciji Fridrih Ebert.