Intesa Sanpaolo grupa je ostvarila snažan napredak u profitabilnosti uprkos izazovima tržišta koji se nastavljaju, u potpunosti u skladu sa ciljevima Poslovnog plana za period 2014 – 2017. Bilans stanja ostaje solidan, kao što je naglašeno u Proceni kvaliteta aktive i u Stres testu koje su sprovele Evropska centralna banka i Evropsko regulatorno telo za bankarstvo, prema kojima se Intesa Sanpaolo jasno izdvojila kao jedna od najboljih evropskih banaka.
„Rezultati objavljeni danas predstavljaju snažne znake ranog napretka u realizaciji našeg Poslovnog plana za period 2014-2017. Uz neto prihod od 1,64 milijarde evra, što je 150% više u odnosu na isti period prošle godine, Intesa Sanpaolo očigledno ispunjava ono što je obećala.“, rekao je Karlo Mesina, predsednik Izvršnog odbora Intesa Sanpaolo, komentarišući rezultate postignute za prvih devet meseci 2014.
„Ove cifre, predstavljene ubrzo nakon što je sveobuhvatna analiza ECB-a potvrdila izuzetnu snagu Intesa Sanpaolo po pitanju kapitala i solventnosti, potvrđuju naš status jedne od evropskih finansijskih institucija sa najboljim učinkom. Zaista, naš dvocifreni rast neto naknada i provizija je najjači među evropskim bankama“, dodao je Mesina i istakao da uprkos nesumnjivim izazovima sa kojima se suočava italijanska ekonomija, Intesa Sanpaolo može da ponovi sve obaveze preuzete u poslovnom planu, uključujući i obećanje da će u naredne četiri godine isplatiti najmanje 10 milijardi evra u dividendama. Prema njegovim rečima, rezultati ujedno potvrđuju da u obimnoj bazi klijenata Intesa Sanpaolo postoji mogućnost za stvaranje značajne vrednosti, posebno u oblasti upravljanja imovinom.
„U proteklim mesecima slušali smo mnogo o stres testovima ali verujemo da je odlučan rad na stvaranju uslova za održiv rast najefektivniji način da se umanji stres u našim privredama. Zbog toga Intesa Sanpaolo planira da plasira kredite u ukupnom iznosu od 170 milijardi evra u naredne četiri godine. Do sada smo u 2014. godini odobrili kredite u iznosu od preko 25 milijardi evra. Pružanje finansijskih sredstava novoj generaciji ambicioznih i izvozno orijentisanih italijanskih preduzetnika i pomaganje italijanskim štedišama da zarade više od svog novca kroz nove i inovativne proizvode i usluge su temelji na kojima je izgrađen naš plan i možemo samo biti ohrabreni prvim rezultatima koji su objavljeni“, rekao je Karlo Mesina, predsednik Izvršnog odbora Intesa Sanpaolo, posebno naglasivši da su jak učinak i napredak u prvih devet meseci rezultat napornog rada i posvećenosti najvećeg kapitala grupacije, njenih zaposlenih, kojima se i zahvalio istakavši da je to njihov plan, a da su rezultati njihov uspeh.
• Snažan neto prihod: 1,64 milijarde evra u prvih devet meseci 2014. godine, ne uključujući retroaktivni rast poreske stope od 12% do 26% na kapitalnu dobit od udela Bank of Italy zabeležene u 2013. godini. Prikazani neto prihod iznosio je 1,2 milijarde evra u prvih devet meseci 2014. godine (rast od 88% u poređenju sa prvih 9 meseci 2013) uprkos efektivnoj poreskoj stopi od 52%, odnosno, 483 miliona evra u trećem kvartalu 2014. godine;
• Snažan rast prihoda pre oporezivanja iznosio je 3,06 milijarde evra u prvih devet meseci 2014. godine, rast od 65,5% u poređenju sa prvih devet meseci 2013;
• Značajno povećanje operativne marže u osnovnoj delatnosti: do 14,9% u poređenju sa prvih devet meseci 2013, ne uključujući profit od trgovine;
• Pozitivni rezultati pre oporezivanja za sve poslovne jedinice, uz doprinos, u prvih devet meseci 2014. godine, od 891 miliona evra od poslovanja sa stanovništvom u Italiji (rast od 138% u poređenju sa prvih 9 meseci 2013), 493 miliona evra od Privatnog bankarstva (rast od 20%), 422 miliona evra od Upravljanja sredstvima (rast od 35%), 640 miliona evra od Osiguranja (rast od 17%), 1,5 milijarde evra od Korporativnog i investicionong bankarstva (pad za 12%), i 375 miliona evra od međunarodnih banaka članica (rast od 60%);
• Snažano povećanje sredstava kojima se upravlja: povećanje od oko 32 milijarde evra u prvih devet meseci 2014. godine, sa približno 16 milijardi evra koje su prethodno bile pod upravljanjem;
• Podrška realnoj ekonomiji: oko 24 milijarde evra srednjoročnih i dugoročnih novih kredita fizičkim licima i preduzećima u prvih devet meseci 2014;
• Pozitivna kretanja kod neto kamatnih prihoda: 6,3 milijarde evra u prvih devet meseci 2014, rast od 3,9% u poređenju sa prvih devet meseci 2013. godine;
• Kontinuiran rast neto naknada i provizija: 4,96 milijarde evra u prvih devet meseci 2014. godine, što predstavlja najviši nivo od 2007. godine, rast od 9,9% u poređenju sa prvih devet meseci 2013. godine;
• Visoka efikasnost, na koju dodatno ukazuje odnos troškova i prihoda od 48,5% u prvih devet meseci 2014. godine, na najvišem nivou u odnosu na konkurenciju u Evropi;
• Kontinuirano upravljanje troškovima: rast operativnih troškova od 1,4% u prvih devet meseci 2014. godine, u poređenju sa istim periodom prošle godine, sa rastom troškova za zaposlene od 3,6% koji odražavaju promenljiv udeo naknada i administrativnih troškova smanjenih za 1,8%;
• Pozitivna kretanja aktivnosti kreditiranja, sa prelaskom nenaplativih kredita iz portfolija naplativih kredita u prvih devet meseci 2014. godine na najnižem nivou još od perioda prvih devet meseci u 2011. godini: neto priliv od 6,1 milijarde evra u prvih devet meseci 2014. godine u odnosu na 7,4 milijarde evra u istom periodu 2013. (pad za 18%); bruto priliv od 9 milijardi evra sa 10,8 milijardi evra u istom periodu 2013. godine (pad za 17%);
• Smanjenje rezervisanja odražava stabilizaciju kreditnih trendova
– Rezervisanja za gubitke po kreditima iznosila su 3,5 milijarde evra u prvih devet meseci 2014. godine – pad za 12,7% sa 4,01 milijarde evra u istom periodu prošle godine, uključujući i dodatna rezervisanja za sveobuhvatnu procenu kvaliteta aktive (AQR). Prilagođavanja rezervisanjima koje zahteva AQR u vezi sa nenaplativim kreditima koja se odnose na kreditni uzorak na dan 31. decembar 2013 iznosila su 466 miliona evra: oko 200 miliona evra od ove sume je već uključeno u rezervisanja za prvu polovinu ove godine, približno 190 miliona evra je izdvojeno u trećem kvartalu 2014, dok preostali deo više ne predstavlja dug jer se odnosi na kredite koji su u međuvremenu postali naplativi, ili su otplaćeni ili prodati ili su na neki način zabeležili dokazano poboljšanje,
– Pokazatelj pokrivenosti nenaplativih kredita gotovinom od 47,2% na kraju septembra 2014. sa 46% na kraju 2013. godine (kod italijanskih konkurenata, taj iznos je u proseku bio 37% u drugom kvartalu 2014. godine), dok je pokazatelj pokrivenosti komponente sumnjivih kredita dostigao 63,3% na kraju septembra 2014. godine, sa 62,5% na kraju 2013. godine
– Ukupni pokazatelj pokrivenosti nenaplativih kredita od 135% uključujući i kolaterale, na kraju septembra 2014. godine (156% uključujući lične garancije), sa ukupnom pokrivenošću sumnjivih kredita od 135% (155% uključujući i lične garancije),
– Jake rezerve za naplative kredite, u iznosu od 84 bps na kraju septembra 2014. godine, u poređenju sa 80 bps na kraju 2013. (prosek kod italijanskih konkurenata iznosio je 55 bps u drugom kvartalu 2014. godine);
• Dalje jačanje već snažnog osnovnog kapitala: dalje jačanje pokazatelja kapitala (već dosta iznad regulatornih zahteva) zaključno sa 30. septembrom 2014.godine, neto dividende prispele u prvih devet meseci 2014. godine. Pro-forma Bazel 3 pokazatelj zajedničkog kapitala na punoj osnovi povećan je na 13% sa 12,3% na kraju 2013. godine, što je jedan od najviših nivoa među vodećim evropskim bankama, i ekvivalentno je višku kapitala od 10,1 milijarde evra. Ovo se poredi sa viškom kapitala od 12,7 milijardi evra nakon Procene kvaliteta aktive (AQR) i 10,9 milijardi evra nakon Stres testa. Fazno prilagođeni pokazatelj zajedničkog kapitala dostigao je 13,3%, u poređenju sa pro-forma pokazateljem od 11,9% na kraju 2013. godine;
• Jaka pozicija likvidnosti i sposobnosti za finansiranje: likvidna sredstva u vrednosti od 102 milijarde evra i velika dostupnost neopterećenih slobodnih sredstava u Centralnim banakama, koja odgovaraju likvidnosti od 81 milijarde evra na kraju septembra 2014; već u skladu sa Bazel 3 zahtevima u pogledu pokazatelja pokrivenosti likvidnosti i pokazatelja neto stabilnog finansiranja, daleko pre roka za implementaciju (2019. i 2018. godine). Intesa Sanpaolo „ne zavisi“ od Evropske centralne banke (ECB). U trećem kvartalu 2014. godine, poslovi refinansiranja Grupe kod ECB radi optimizacije troškova finansiranja iznosili su, u proseku, 3,1 milijardu evra (9,9 milijardi u proseku, u prvom kvartalu i pet milijardi u drugom kvartalu 2014. godine). Ovo se sastojalo od standardnog poslovanja na otvorenom tržištu sa dospećem od jedne nedelje za 2,8 milijardi evra i sa četvorogodišnjim TLTRO (ciljanim dugoročnim operacijama refinansiranja) finansiranjem za 0,3 milijarde evra. Na kraju septembra 2014. godine, Grupa je pozajmila četiri milijarde evra prema programu ciljanih dugoročnih operacija refinansiranja (TLTRO);
Leave a Reply