Zakon bi, kako je najavilo Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, trebalo da bude usvojen do kraja godine po hitnoj proceduri i odmah da počne da se primenjuje.
Cilj izmena zakona je ukidanje velikog broja procedura i taksa za dobijanje građevinske dozvole, zatim unapređenje privrednog ambijenta kako bi se privukao što veći broj investitora, povećanje učešća građevinarstva u bruto domaćem proizvodu (BDP) sa sadašnjih četiri na sedam odsto u 2017, povećanje ukupnog privrednog rasta i ubrzavanje mnogih investicija i reformi.
Država će preuzeti na sebe prikupljanje dokumentacije i raznih potvrda kako bi se olakšalo investitorima da ne bi morali da idu po raznim šalterima institucija, preduzeća i ministarstava za razne saglasnosti.
Postupak pribavljanja dokumentacije za gradnju će se sprovoditi u objedinjenoj proceduri, na jednom mestu, od izdavanja lokacijskih uslova do izdavanja upotrebne dozvole.
Takođe, uvodi se pojam finansijer – lice koje pored investitora ima pravo u postupku. Investitor uz zahtev prilaže idejno rešenje budućeg projekta.
Upotrebna dozvola se izdaje u roku od pet dana i dostavlja se investitoru i nadležnom građevinskom inspektoru.
Novina zakona je i što će gradovi morati da imaju glavnog gradskog urbanistu koji će koordinisati poslovima oko gradnje. Ukinut je koncept plana, a novina je i rani uvid u planska dokumenta.
Takođe, ministarstvo će utvrditi kriterijume i maksimalni iznos do kojeg će se plaćati doprinos za uređenje građevinskog zemljišta koji će naplaćivati lokalne samouprave. Ministarstvo će utvrditi i na koliko rata će moći da se plati.
Utvrđuje se maksimalni iznos doprinosa – osnovica je prosečna cena kvadrata stana u novogradnji, a najviša stopa je 15 odsto.
Lokalna samouprava utvrđuje koeficijent prema zonama i nameni objekata tako da raspon ne može biti već od jedan prema šest.
Zbog svega toga će, kažu u minisatrstvu, investitori plaćati između 20 i 40 odsto manju naknadu za uređenje građevinskog zemljišta. Investitor nema obavezu plaćanja doprinosa za uređivanje građevinskog zemljišta do prijave radova.
Zakon bi u potpunosti trebalo da počne da se primenjuje od 1. marta, do kada će lokalne samopurava u potpunosti biti osposobljene za primenu tog sistemskog zakona.
Sva podzakonska akta za sprovođenje novog zakona biće doneta do 15. februara.
Na građevinsku dozvolu u Srbiji se u proseku čeka 216 dana, a u nekim slučajevima pet do sedam godina, zbog čega je Srbija na listi Svetske banke “Duing biznis” po efikasnosti izdavanja građevinskih dozvola na 186. mestu od ukupno 189. zemalja.
Ministarstvo je najavilo da će u drugoj polovini godine biti uvedena i elektronska građevinska dozvola, koja postoji u gotovo svim razvijenim zemljama.
Izmene zakona prediviđaju da će svi koji su tokom privatizacije stekli pravo korišćenja na građevinskom zemljištu moći da grade, što do sada nisu mogli.
Taj zakon neće regulisasti pitanje konverzije prava korišćenja u pravo svojine na građevinskom zemljišti već će to biti regulisano posebnim zakonom koji će biti donet iduće godine.
Leave a Reply